Bistu Josipa Lovretića izradio je poznati kipar Vanja Radauš, koji je često dolazio u Gradište, jer je tu imao rodbinu. Spomen poprsje Josipa Lovretića na svečani je način otkriveno 30. lipnja 1973. godine.
Franjo Huber, predsjednik Skupštine općine Županja u nazočnosti velikog broja mještana i gostiju otkrio je spomen poprsje. Neposredno pred otkrivanje spomenika o životu i radu Josipa Lovretića govorio je Martin Verković, predsjednik Društva prijatelja muzeja iz Županje. Na svečanosti je govorio i Ivan Jovanovac, predsjednik Mjesne zajednice Gradište, a nastupio je i KUD Seljačka sloga. Nakon svečanosti moglo se razgledati neprocjenjivo folklorno blago koje je za života sakupio Lovretić, a u Domu kulture prikazan je igrokaz koji je evocirao uspomene na zgode iz života i rada za njegova župnikovanja u Gradištu. Po kazivanju Franje Stojanovića postoji jedna anegdota vezana uz izradu kipa. Naime, tadašnje vlasti zabranjivale su da se kip gradi ispred crkve.
Anegdota kaže kako je Vanja Radauš udario nogom u zemlju kazavši: “E, ovdje ću napraviti bistu, kome pravo, kome krivo”. Doista, ispred župnog doma postavljena je bista. Ipak su pritisci vlasti da se ne pokaže kako je riječ o svećeniku urodili djelomičnim plodom pa tako ispod biste stoji naslov – Josip Lovretić, etnograf. Razboriti Radauš nadmudrio ih je izradivši bistu Josipa Lovretića u svećeničkom ruhu.
Istovjetna bista postavljena je i u Otoku 1971. godine.
Bista Josipa Lovretića u Otoku. Foto: Željko Batarilo