Vizitacija filijale Gradište iz 1729. godine

Vizitacija od 20. lipnja 1729. godine navodi kako u Gradištu postoji drvena crkva svetog Ivana Kapistrana i samo jedan oltar koji ima sliku sv. Ivana Kapistrana i portatile. Crkva je zemljom omazana i pobijeljena, a pokrivena je hrastovim daščicama i ograđena koljem. Crkvenog odijela, posuđa i rubenine nema pa zato ove potrepštine sa sobom donosi župnik iz dva sata udaljene Cerne kada dolazi u Gradište služiti svetu misu. Groblje se nalazi izvan sela. Stanovnici Gradišta zamoliše da na tom groblju podignu crkvu na čast apostola Šimuna i Tadeja. Oni su tu dozvolu dobili, ali ipak nisu na groblju podigli spomenutu crkvu. Gradište je 1729. godine brojilo 450 žitelja. Župnik je bio fra Luka Jaić, franjevački redovnik iz šarengradskog samostana, koji je služio i u sve tri ceranske filijale: Gradištu, Retkovcima i Šiškovcima.

U kanonskoj vizitaciji koja je obavljena 13. rujna 1755., vizitator, pečuški biskup Đuro Klimo ističe kako je Gradište svoga crkvenoga zaštitnika Sv. Ivana Kapistrana zamijenilo s Retkovcima pa je od tada crkva posvećena Sv, Franji Serafinskom. Crkva je još uvijek bila drvena, ali je već imala sve potrepštine za službu…

Foto: Vojna topografska karta s kraja 18. stoljeća.

Karta preuzeta s mrežne stranice Arcanum.

______________________

JOSIP BRÜSZTLE, Povijest katoličkih župa (1994. god, str. 9, org. izvor: Recensio universes cleri dioecesis Quinqueeecclesiensis, tom II. Pečuh 1876.), 47.

BRÜSZTLE, Povijest katoličkih župa u istočnoj Hrvatskoj do 1880. godine (Preveo i priredio Stjepan Sršan, Osijek, Državni arhiv u Osijeku, 1999.), 28-29 (Josephum Brüsztle, Recensio univeri cleri dioecesis Quinque – Ecclesiensis, Tomus II., Quinque – Ecclesiis: Typis Lycei Episcopalis C. Ramazetter, 1876.), 370.

Ostavite komentar