Uz 100. obljetnicu nogometa u Otoku – Kako je sve počelo?

• Batarilo
• 9. ožujka 2024.
• HRVATSKA
• nogomet, otok, sto godina, whats new tabs
• 0Komentari

Nogomet se u Otoku sasvim sigurno igrao dvadesetih godina prošlog stoljeća kada je u Otoku bio značajno razvijen kulturni život čiji su predstavnici bili napredni seljaci i inteligencija. Od 1907. godine u Otoku djeluje Hrvatska čitaonica koja je postala kulturno i prosvjetno središte sela. Čitaonica već 1910. godine ima i pjevačku sekciju s preko 60 članova. Kasnije su osnovane i druge sekcije, poput diletantske 1915. i tamburaške 1920. godine. U selu od 1896. djeluje vatrogasno društvo. Kada se tomu doda i značajan rad Hrvatskog sokola i drugih institucija koje velik dio okolnih sela uopće nije imao, onda se nije nimalo čuditi da se iz takvog cjelokupnog kulturno-prosvjetnog i naprednog okruženja, počeo ubrzano, među prvima u vinkovačkom kraju, razvijati i nogomet.

Kako navodi trenutačno dostupna građa, literatura i predaja, u Otoku je nogometni klub osnovan 1923. godine kao Nogometni športski klub Omladina. U nekim izvorima, poput monografije o stotoj obljetnici igranja nogometa u Hrvatskoj, gdje su pobrojani svi nogometni klubovi i njihove godine osnivanja, navodi se kako je nogometni klub u Otoku osnovan 1923., ali imenom Omladinac. I u monografiji Općinskog nogometnog saveza Vinkovci čitamo da je Omladinac osnovan 1923. Podaci za ovu monografiju dobivani su od tada živućih osnivača. U istoj knjizi navodi se da je ispred imena klub imao naslov FD. To je zasigurno pogrešno, jer tadašnja ustaljena praksa i formalno-pravna terminologija ne poznaje ovaj termin koji će se javiti tek poslije Drugog svjetskog rata kada bude došlo i do obnove rada otočkog kluba. U djelu “Sto godina nogometa u Hrvatskoj” naslov ŠK ispravna je kratica za Športski klub. Zašto je došlo do zamjene odnosno do dvostrukoga naziva Omladina odnosno Omladinac, nije sasvim poznato, ali predmnijevam da je ime Omladinac bilo žargonsko ili češće u uporabi kod pučanstva, a naziv Omladina pak kao formalno-pravno ime otočkog nogometnog kluba, što će potvrditi i arhivsko gradivo odnosno pravila kluba iz 1933. godine, a koja se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
Osnivači Športskog kluba Omladina Otok su Josip Šeffer, Andrija Dežmić, Ivan Miholjković, Antun Sikirica i Stevo Sabo. Kada su 20. kolovoza 1933. godine zatražena odobrenja pravila kluba zbog preinaka, u potpisu dokumenta navode se: predsjednik Antun Sabo, te odbornici Antun Tucaković, Ilija Babić, Josip Šeffer, Toša Bošnjaković, Đuro Paklar i Marko Galović. Klub se nije bavio samo nogometnom već je u svom sastavu imao tenis i atletiku. Obnovljena pravila iz 1934. godine ističu kako klub nema naročitog znaka, a pečat je okrugao s likom nogometaša i natpisom Športski klub Omladina Otok, srez Vinkovci. Oprema kluba je, kako navode pravila, zeleno-plavo-bijela, a pravila su odobrena od tadašnjeg Ministarstva fizičkog vaspitanja naroda u Beogradu, 15. travnja 1934. godine.

Klub je u svojim počecima igrao prijateljske utakmice, najčešće s Bošnjacima, te tridesetih godina na turnirima klubova koji još nisu bili članovi Osječkog nogometnog podsaveza koji je osnovan 1924. godine. Stoga nije čudo da nogometaše Otoka susrećemo na takvim turnirima i prijateljskim, “kirvajskim” utakmicama, a onda tek nakon rata kao redovne članove sustavnoga natjecanja.Športski klub Omladina 1935. godine mijenja ime u Hrvatski športski klub Šokadija. Tadašnju upravu novoimenovanog kluba čine Julijus Grebenc, Ivan Libman i Antun Žagar, a tada se mijenja i službena boja kluba pa je sada plavo-bijela.Nakon svršetka Drugog svjetskog rata za nogomet u Otoku počinje sasvim novo razdoblje. Tako već 1947. godine Šokadija mijenja ime u Graničar. Osnivači kluba su Pero Đaković, Ilija Huber i Filip Beuk, a tu su još bili i Ilija i Pero Peičević, Ilija Šokčević, Slavko Bertić.

Zanimljivo da je Otok u vremenu od 1952. pa do 1954. imao dva nogometna kluba. Kao protuteža Graničaru, osniva se Radnički. Naime, Graničar i njegova uprava sastojala se većinom od domaćih seljaka, a poslijeratnim demografskim promjenama i dolaskom velikog broja doseljenika iz drugih krajeva Hrvatske te BiH, mijenja se struktura u selu pa su i novi doseljenici tražilo svoje mjesto pod suncem. Prvi osnivači Radničkog bili su Duško Mijatović, Đuro Paklar, Jozo Plazibat, Marko Matić, Stevo Valkaj, Mato Magoč, Slavko Jukić, Antun Listeš, Ivan Šailović te Martin Šajtović.Takva prividna i u puno slučajeva zabavna sportska i regionalna netrpeljivost u selu s dva kluba nije bila u duhu komunističkoga režima i njegova tobožnja propagiranja bratstva i jedinstva, pa je nakon dvije godine došlo do spajanja dva kluba.
Tako su se Graničar i Radnički 1954. godine spojili u Sportsko društvo Sloga…