Glavni oltar u crkvi Sv. Franje Asiškog u Gradištu

Glavni oltar u crkvi Sv. Franje Asiškog u Gradištu izgrađen je 1898. godine za vrijeme župnika dr. Josipa Kuhnera, a napravio ga je poznati majstor kipar i klesar Franjo Hendrich iz Osijeka. Ovaj žrtvenik nije jasno bio od samog početka gradnje crkve (1844. godine), već pedesetak godina kasnije.

Stari oltar stajao je na istom mjestu, a župa ga je onda o svom trošku morala ukloniti i napraviti temelje za novi oltar. Uz određene preinake zbog zamjerki u izvođenju i njezinu otklanjanju, oltar je u potpunosti završen 1900. godine i prikazuje u centralnom postamentu Sv. Franju Asiškog te sa strana kipove Sv. Josipa s Isusom u naručju, te Sv. Jurja u prikazu borbe sa zmajem.

Iz prepiske župnika dr. Kuhnera s mjerodavnim institucijama poput Općine Gradište, Kraljevske kotarske oblasti, Kraljevske zemaljske vlade – Odjela za bogoštovlje i nastavu, poduzetnika, Crkvenoga odbora i sl., a koji se brižno čuvaju u Državnom arhivu u Vukovaru, mogu se vrlo pouzdano rekonstruirati cjelokupni radovi. Iz zapisnika Crkvenoga odbora Gradište od 2. listopada 1898. saznajemo kako je Kraljevska kotarska oblast u Županji u rujnu 1898. dala pozitivno mišljenje o poduzetniku, klesaru i kiparu Franji Hendrichu na temelju njegove ponude, ugovora i izvedbe koji je ovaj imao s njima, a za posao vezan u Vukovaru.

Naime, Franjo Hendrich bio je vlasnik znamenite tvrtke Hendrich. Osječki klesar Franjo Hendrich rođen je 1870. u Chvojni u Češkoj, a umro je u Osijeku 22. siječnja 1936. On je uz Eduarda Hausera, Dragutina Payerlea i Antu Slavičeka, izveo najveći broj reprezentativnih grobnica i nadgrobnih spomenika u Osijeku i na grobljima u drugim slavonskim gradovima te manjim mjestima, a velik je broj lijepih oltara koji i danas krase mnoge crkve.

Gradnja oltara u Gradištu povjerena mu je na temelju Uredbe Kraljevske županijske oblasti u Vinkovcima od 16. svibnja 1898. i njegove ponude od 9. siječnja 1896. u kojoj je potanko iznio sve radnje kao i cjelokupni financijski plan u ukupnom iznosu od 3367 forinti. Temelj, stepenište i prostor ispred oltara radi se od brušenoga kamena, srednja gradnja iz čvrstog, finog, blanjanskog vapnenca, a nadgradnja, figure i ornamentika te klesarska izvedba iz brušenog zeničkog kamena, dok su stupovi od mramora uz pozlatu svih ornamenata. Prijevoz kamena i željeza bila je obveza izvođača. U oltar su se umetnuli postamenti i figure Sv. Franje, a zanimljivo je da je bio i planiran izvan samoga žrtvenika i kip Sv. Antuna Padovanskog. Po planu i ponudi sve je trebalo biti završeno do 20. rujna 1898., a poduzetnik je položio jamčevinu u iznosu od 350 forinti kao dokaz da će rok ispoštovati. Doista, Hendrich je radove završio na vrijeme pa je povjerenstvo, odnosno nadzor gradnje, kojega je župnik Kuhner dodatno tražio pa i platio iz župne blagajne, obrazlažući da se radi o velikom, značajnom poslu koji mora imati sve maksimalne odrađene i umjetničke karakteristike.

Povjerenstvo je zaključilo da su svi klesarski, kiparski radovi oltara Sv. Franje Asiškog u Gradištu napravljeni po svim umjetničkim i arhitektonskim pravilima u izvrsnoj kompoziciji i sukladno dostavljenoj ponudi, materijalu i sl. Doduše, povjerenstvo gradnje našlo je i određene zamjerke odnosno manje manjkavosti. Na više se mjesta spojevi kamena nisu maksimalno sljubljivali pa su spajani gipsanom ispunom, a ponegdje kamen nije bio ponajbolje izbrušen. Također, figurica anđela na desnoj strani žrtvenika nije istovjetna s onom na lijevoj strani pa je povjerenstvo tražilo da se ta figurica u potpunosti skine i napravi nova. S obzirom na te manjkavosti odlučeno je da se izvođaču radova ne isplati sada konačni iznos, već 2000 forinti, a ostatak će se isplatiti u cijelosti kada se ove preinake naprave. Franjo Hendrich je s tim bio suglasan, sastavljen je zapisnik u kojem je naglašeno da Općina i župa nemaju nikakvih dodatnih troškova i financijskih zahtjeva te da Hendrich treba što prije popravke napraviti kako bi uostalom i dobio cjelokupan ugovoreni iznos. Za župu odnosno Crkveni odbor takav su zapisnik potpisali Antun Kadić i Tomo Didović kao članovi odbora, te Josip Kuhner kao župnik, dok je u ime Općine potpisnik bio Franjo Tomašić, općinski bilježnik, koji je ujedno i sastavio zapisnik.

Zapisnik od 31. srpnja 1900. godine pokazuje da je klesaru Franji Hendrichu očito trebalo malo više vremena za ispravke na oltaru, a još je i tada nađena manja nepravilnost na vratašcima tabernakula, ali razaznajemo da su tada radovi u stvari potpuno završeni i izvođač u potpunosti namiren.

Ostavite komentar